Pčelarica (Merops apiaster) se lako prepoznaje po bojama. Donji dio tijela joj je plavo-zelene boje, dok je gornji dio uglavnom crveno-smeđe boje. Ispod kljuna se može vidjeti široka žuta mrlja, a crni povez joj prelazi preko crvenog oka. Unatoč šarenom obojenju, teško ju je primijetiti na livadama punim cvijeća na kojima živi. Međutim, lako ju je opaziti kada sjedi na žicama električnih vodova i granama suhog drveća. Dužina ptice je 27-29 cm, raspon krila 44-49 cm. Gnijezdi u kolonijama od nekoliko parova, pa do i više od sto parova. Polaže 4-9 jaja na kojima sjedi 20 dana. Hrani se krupnim insektima uglavnom opnokrilcima koje najčešće hvata u letu. Najmanji insekti koje lovi su veličine pčele ali ih nerado lovi zbog male veličine. Najdraži su joj plijen vretenca, stršljeni, bumbari, skakavci i obadi. Pčelarica se vraća na gnjezdilišta krajem travnja i početkom svibnja, a na zimovanje odlazi od sredine kolovoza pa do sredine rujna. Razmnožava se u rupama koje kopa u strmim riječnim obalama ili u novije vrijeme u iskopima, najčešće pjeskovitim.
Pčelarica je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Kategorija ugroženosti za gnijezdeću populaciju je LC (najmanje zabrinjavajuća).
Kolonija pčlearica na području općine Suhopolje smještena je na obroncima Bilogore zapadno od naselja Cabuna, koja se nalazi na starom iskopu žutog šljunka i pijeska. Na ovoj lokaciji gnijezdi od 180 do 200 parova pčelarica i smatra se jednim od najvećih kolonija pčelarica na području Republike Hrvatske.
*pčelarica se često smatra štetnikom što je neopravdano, te je potrebna edukacija stanovništva i pčelara o ne štetnosti pčelarice na kolonije pčela. Pčelarice su strogo zaštićena vrsta prema hrvatskom zakonodavstvu. Zaštićene su i Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) te EU Direktivom o očuvanju divljih ptica. Zabranjeno je namjerno ubijanje i uništavanje njihovih gnijezda. U Hrvatskoj novčana kazna za ubijanje jedne pčelarice iznosi 5.400,00 kuna.
